Dvor se nalazi u južnom dijelu Banovine nedaleko od ušća rječice Žirovac u Unu. Okolica Dvora obiluje pretpovijesnim nalazištima koja se nalaze u selima Javornik, Matijevići, Norde i Gorička. Antički ostatci pronađeni su u Hrtiću.
Na ovom prostoru zna se za rudarstvo već od 1463. kada su Šubići Zrinski dobili kraljevu povlasticu za vađenje srebra u Gvozdanskom i Majdanu. Turski prodori rezultirali su gradnjom utvrda u 15. i prvoj polovini 16. stoljeća poput Gvozdanskog i Pedlja koji su pripadali grofovima Zrinski. Godine 1556. dvorsko područje zauzimaju Turci i drže ga do 1718. godine
Tek nakon povlačenja Turaka početkom 18. stoljeća i utvrđivanja granice prema Turskoj na obali rijeke Une izgrađena je drvena zgrada za zapovjednika koja je utvrđena opkopom i palisadom. Potom je izgrađeno još nekoliko kuća. Bio je to začetak naselja koje se nalazilo na terasi (podovi) iznad rijeke pa stoga i dobiva naziv Podovi. Opisuje ga Ivan Draskovic 1732. godine. Kako su Podovi dio Vojne krajine razvijaju se kao tipično naselje, što je značilo da se oko središnjeg kvadratnog parka smještaju zgrade vojne uprave.
Nakon što je 1775. godine posjetio granicu i prespavao u Podovima car Josip II. Podovi mijenjaju ime u Dvor. Ipak će se usporedo javljati oba imena još preko sto godina. Već 1780. osnovana je škola no školska zgrada bit će sagrađena tek 1859. godine. Početkom 19. stoljeća uz park gradi se kapela Svetog Petra i Pavla, a kasnije i parohijska crkva. Dvor postaje sjedište satnije što utječe i na gradnju građanskog dijela naselja koje se smješta uz prilazne ceste. Zgrade su najvećim dijelom prizemnice te nekoliko jednokatnica. Do kraja ovog stoljeća Dvor, razvojačenjem Vojne krajine 1881. postaje dio Zagrebačke županije. U to vrijeme upravni kotar Dvor zauzima površinu od 504,88 km2 i ima 19.518 stanovnika. Početak 20. stoljeća dočekao je Dvor nepromijenjene strukture naselja koja je karakteristično malogradska. Uz poljoprivredu i stočarstvo javlja se obrtništvo, a razvija se i društveni život osnivanjem pjevačkog i tamburaškog društva, čitaonice i športskih udruga. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije mjesto dobiva ime Dvor na Uni.
Dvor je i zbog svog prometnog položaja postao mjesno središte s općinom, školom, poštom, zdravstvenom ustanovom, prodavaonicama, ugostiteljskim objektima i zanatskim radionicama. Teritorijalnim ustrojem Dvor je mijenjao status tako da je 1929. bio kotar u sastavu Vrbaske banovine. Prvu srednju školu dobiva Dvor 1974.
Danas u gospodarstvu prevladavaju poljoprivreda, stočarstvo i drvna proizvodnja. Razvoj srednjeg i malog poduzetništva te osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje sigurno će potaknuti demografsku obnovu. Problemi s kojima se ovaj prostor susreće su zajednički svim područjima Hrvatske koja su bila pod okupacijom. Danas su u mjestu: općina, općinski sud, dom zdravlja, veterinarska stanica, pošta, škola, knjižnica, ispostave Hrvatskih šuma i Hrvatske elektroprivrede. Obnavlja se rad kulturnih i športskih udruga kao i vatrogasaca. Dvor ima izvrsne uvjete za razvoj lovnog i ribolovnog turizma.
