Page 35 - LIDIBA-LUKAS-1

Basic HTML Version

Strategija razvoja Općine Dvor
2011-2015
UNDP Hrvatska
©Fotografije: Boris Krstinić
35
1.1.7.2 Telekomunikacijska infrastruktura
Područje Općine Dvor potpuno je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom,
time je omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s, iako je,
još uvijek nedovoljno pokriveno brzim internetom što je važno za razvoj gospodarstva, posebno
turizma. Ukupna pokrivenost brzim internetom je 80%, no ta mreža se sustavno i brzo razvija.
1.1.7.3 Opskrba električnom energijom
Pokrivenost električnom mrežom na prostoru Općine Dvor je 95%, i gotovo sva naselja (izuzev
Čavlovice, Kobiljaka i Zut-a) priključena su na elektro-energetski sustav. Elektroenergetska mreža
Općine Dvor napaja se 20 kV vodom preko Kostajnice TS 35/20-10 kV, a koja je vezana vodom 220 kV
pod naponom 35 kV s TS 35/10 kV Petrinja. Cijela područna mreža (sve osim grada Siska) mreža DP-a
napaja se preko voda 110 kV Pračno-Petrinja. U slučaju njegova kvara ili kvara u vodnom polju tog
voda u TS 110/35 kV Pračno, bez napona ostaje cijeli konzum vanjske mreže (uključivo i Dvor).
Sadašnje stanje prijenosa električne energije dalekovodom od Majura do Dvora predstavlja
ograničavajući faktor ne samo za razvoj gospodarstva, nego i za obični konzum uvećanom broju
domaćinstava. Planirana izgradnja 35 KV dalekovoda još se nije realizirala mada je za izgradnju istog
osigurana čak i građevinska dozvola. Naime postoje tvrdnje da bi 35 KV dalekovodni kabel
dugoročno osigurao potrebnu električnu energiju za ukupnu potrošnju Općine Dvor, ali isto tako,
tvrdi se, da bi pravo rješenje bila izgradnja 110 KV dalekovoda.
1.1.7.4 Vodoopskrba
Vodoopkrba na prostoru Općine Dvor nije dovoljno razvijena. Svega 30% površine općine pokriveno
je vodoopkrbnom mrežom, no na nju je priključeno 70% stanovništva.
Vodoopskrbni sustav Dvora spada, u Sisačko-moslavačkoj županiji, u vodoopskrbnu zonu Hrvatska
Kostajnica. Obuhvaća naselja Dvor, Matijeviće, Vaniće i djelomično Zamlaču i Javornik. Zasniva se na
izvorištu smještenom u dolini rijeke Une, Novskom polju. U sklopu izvorišta izgrađena su dva bušena
zdenca instaliranog kapaciteta 7.7 l/s i 4.5 l/s, jedan plitko kopani zdenac instaliranog kapaciteta 25
l/s nestalne izdašnosti od 10 do 25 l/s, podzemna crpna stanica nad zdencima i tlačni cjevovod do
opskrbne mreže profila 200 mm. Za crpilište nisu donesene zone sanitarne zaštite.
Zahvaćena podzemna voda transportira se cjevovodom
200 mm, dužine oko 600 m, bunarskim
visokotlačnim crpkama u vodospremu “Lebrenica” i u vodoopskrbnu mrežu. Vodosprema je
kapaciteta 250 m
3
, kote dna 200.00, a preljeva 204.00 m.n.m. Na području obuhvata vodoopskrbnog
sustava izgrađeno je vodoopskrbnih cjevovoda u dužini od oko 25000m. Od toga, ugrađeno je oko
15350m azbest-cementnih cijevi (
60, 100, 125 mm), 5415m ljevano-željeznih (
80, 100, 125, 200
mm) i oko 4250m PVC cijevi(
50, 75, 100 mm). Vodoopskrbna mreža je u lošem stanju zbog
dotrajalosti cjevovoda, starost cjevovoda je između 15 i 34 godine, i ratnih djelovanja na tom
području. Tijekom rata, vodoopskrbni sustav bio je oštećen i, u znatnoj mjeri, neupotrebljiv, a