Page 12 - LIDIBA-LUKAS-1

Basic HTML Version

Strategija razvoja Općine Dvor
2011-2015
UNDP Hrvatska
©Fotografije: Boris Krstinić
12
naslaga je uglavnom dobra, ali su uvjeti rada u nekim litološkim članovima (konglomerati)
često teški.
4.
Klastične stijene paleozoika i stijene vulkanogeno-sedimentne formacije jure
– središnji dio
Trgovske gore.
Vulkanogeno-sedimentna formacija Trgovske gore nalazi se u pojasu širokom do 3 km, od
Stupnice na istoku, do Vratnika na zapadu. Prostor je sklon snažnoj eroziji i intenzivnom
jaružanju. Mogućnost formiranja klizišta je relativno velika, pa se ove naslage ipak moraju
smatrati relativno nestabilnim. Ove stijene su praktički vodonepropusne. Nosivost im je
ovisna o litološkim karakteristikama naslaga u zoni temeljenja i znatno je manja u glinovitim
škriljevcima i argilitima nego u pješčenjacima, konglomeratima i spilitima.
5.
Dolomiti i vapnenci trijasa
– na prostoru Trgovske gore, od Zakope do Gornjeg Žirovca.
Ove stijene su relativno otporne na trošenje, što je vidljivo po tome što su sve strme padine i
hipsometrijski viši dijelovi izgrađeni od njih. U rastrošenim dolimitima nastaje plitko
jaružanje i parcijalno spiranje, dok su duboke doline koje ih presijecaju, također, uvijek
tektonski predisponirane. Zbog svoje raspucalosti ove su stijene vodopropusne i vrlo povoljni
recipijenti vode. Stabilnost padina, u prirodnom obliku, je velika. Nosivost im je odlična, a
uvjeti rada također pretežno dobri.
6.
Serpentiniti
- u dvije zone pružanja: zapad/sjeverozapad i jug/jugoistok.
Južna zona se proteže od Gvozdanskog preko Sole Rudine do Vratnika, a sjeverna ide uz
dolinu Stupnice, preko Ljeskovca i Zubera, do ceste Trgovi - Čavić Brdo. Ove stijene su
izrazito podložne trošenju i eroziji, tako da su česte pojave jaružanja i odronjavanja u manjim
ili većim fragmentima. Rudine su izrazito nestabilne. Obzirom na gotovo potpuno odsustvo
raslinja, djelovanje vode, mraza i sunca je vrlo intenzivno. Druga karakteristika ovih stijena je
da su potpuno nestabilne. U kontaktu s vodom dolazi do intenzivnih i gotovo nezaustavljivih
klizanja (npr. klizište "Vratnik"). Naglašena je nestabilnost terena, pa se na tom području
treba izbjegavati trasiranje prometnica radi njihova, naknadnog, izuzetno teškog i skupog
održavanja.
1.1.3.2
Hidrogeološke karakteristike
Na području Općine razlikujemo tri
hidrogeološke
cjeline sa svojim karakteristikama:
1.
Hidrogeološka cjelina koju izgrađuju
klastične naslage paleozoika, trijasa, jure i tercijara
-
zauzima 80% površine Općine Dvor. Ova hidrogeološka cjelina predstavlja značajno područje
za korištenje pitke vode u posebnim uvjetima, jer mnoštvo izvora malih, slivnih površina
predstavlja, zapravo, područje koje je nemoguće, u kratkom roku, onečistiti.
2.
Hidrogeološka cjelina
karbonatne naslage trijasa
- područje krajnjeg zapadnog i
jugozapadnog ruba Općine, područje Dobretina i područje zapadno od Žirovca. Perspektivno
područje za korištenje kvalitetnih podzemnih voda. Preporuča se detaljno istraživanje za